Ovaj zastarjeli savjet u vezi s prehranom kod upalnih bolesti crijeva mora nestati

„Najviše 10 grama vlakana na dan.“

„Ne jedi ništa što ima više od 2 grama vlakana.“

Ako si ikad dobio/la ovakve upute, znaš kako to izgleda u praksi. Aplikacija na mobitelu. Okretanje svake deklaracije u dućanu. Zbrajanje grama za doručkom. I grižnja savjesti kad prekoračiš.

Je li ovo nešto što trebaš pratiti?

Ovo je jedan od savjeta o prehrani kod IBD-a koje bih najradije zauvijek spremila u ladicu. U ovom tekstu objašnjavam zašto i na što zapravo trebaš paziti ako ti crijevo trenutno treba manje grubih vlakana.

Odakle dolazi taj savjet?

To je takozvana prehrana s malo ostataka (engl. low-residue diet). Ideja je da u crijevu ostane što manje neprobavljenih ostataka hrane.

I taj savjet nije izmišljen iz zraka. Nekim ljudima s IBD-om manje grubih vlakana stvarno pomaže:

• u aktivnoj fazi bolesti, dok je crijevo upaljeno i osjetljivo
• kod suženja crijeva (strikture), kad postoji rizik da hrana zapne
• neko vrijeme nakon operacije crijeva

Ali taj se savjet počeo preširoko koristiti i preporučivati svima s IBD-em, bez obzira na kontekst.

Zašto brojanje grama promašuje bit?

Kad je crijevo upaljeno ili je suženo, smeta mu komad hrane koji ne može razgraditi: kora, ljuska, žilava vlakna, cijele sjemenke. Broj na deklaraciji o tome ne govori ništa.

Zelena salata, na primjer, nema puno vlakana. Ali listovi su žilavi i teško se razgrađuju. Krem juha od mrkve i bundeve može imati i više vlakana, ali je izblendana i crijevo se s njom puno lakše nosi.

Zato je ono što stvarno trebaš gledati tekstura hrane. Je li mekana, kuhana, oguljena, pasirana?

Smjernice ESPEN-a (Europskog društva za kliničku prehranu i metabolizam) idu u istom smjeru. Za ljude sa suženjem tankog crijeva i izraženim simptomima preporučuju prilagodbu teksture hrane, primjerice pasiranu ili kašastu hranu. Strogu granicu grama vlakana ne propisuju.

Što se dogodi kad kreneš brojati?

Kad je cilj „što manje grama“, s popisa nestanu i namirnice koje bi ti sasvim dobro odgovarale. Avokado, zrela banana, krem juhe od povrća, smoothie. Sve redom imaju „previše“ vlakana.

A na popisu ostanu bijeli kruh, keksi, grickalice i gotovi proizvodi iz vrećice. Na papiru izgleda sigurno. U stvarnosti jedeš sve jednoličnije i sve više visokoprocesirane hrane.

I tako mjesecima, jer ti nitko nije rekao do kada.

Zato je moja preporuka da se umjesto na broj radije fokusiraš na teksturu.

Trebaju li ti uopće vlakna?

Apsolutno da. Ovo ponavljam stalno i ponovit ću opet: vlakna nisu neprijatelj IBD-a.

Raznolika vlakna hrane tvoje crijevne bakterije i pomažu da stolica bude pravilnija. Istražuje se i njihova moguća uloga u smanjenju upale, iako tu još nemamo konačne odgovore. U remisiji se preporučuje prehrana bogata voćem, povrćem i mahunarkama, poput mediteranske.

Dakle, manje grubih vlakana je privremena mjera, onda kada ti treba. I u tom razdoblju i dalje jedeš vlakna, samo u obliku koji ti paše.

Kako to izgleda u praksi?

Umjesto brojanja, mijenjaš oblik hrane:

• krem juha od povrća umjesto sirove salate
• oguljena kuhana ili pečena jabuka umjesto jabuke s korom
• glatki maslac od kikirikija ili badema umjesto cijelih orašastih plodova
• smoothie od voća (i malo povrća) umjesto zdjele sirovog voća
• zrela banana ili kompot umjesto suhog voća
• pesto ili umak od povrća za okus i hranjive tvari

Većina ovih namirnica ne bi prošla pravilo „manje od 2 grama vlakana po namirnici“. A mnogi s IBD-om ih dobro podnose i u osjetljivijim razdobljima.

Kad se stanje smiri, teksturu vraćaš postupno. Prvo komadići kuhanog povrća, pa voće s korom, pa sirovo. Korak po korak, bez žurbe.

Što to znači za tebe?

1. Ako brojiš grame vlakana, pitaj se zašto. Je li ti to netko preporučio zbog suženja ili aktivne bolesti? I vrijedi li to još uvijek?
2. Umjesto „koliko vlakana ovo ima“ pitaj se „kakve je teksture ova hrana“.
3. Ako ti treba manje grubih vlakana, nemoj izbaciti voće i povrće. Promijeni im oblik: kuhaj, guli, blendaj.
4. Kad ti je bolje, teksturu vraćaj postupno.

Kod pogoršanja vrati se na prethodni korak i nemoj se previše brinuti zbog toga. Lako ćeš krenuti dalje s uvođenjem raznih namirnica kad bolest bude pod kontrolom.

Kada se javiti svom liječniku?

• ako imaš poznato suženje crijeva, prehranu dogovori s liječnikom
• ako se nakon jela ponavljaju grčevi i nadutost
• ako ti je liječnik rekao da smanjiš vlakna, a ne znaš do kada
• odmah ako imaš jake grčevite bolove, napuhnut trbuh, povraćaš i ne ispuštaš ni vjetrove ni stolicu

Ukratko

• Stroga brojčana granica grama vlakana nije potrebna većini ljudi s IBD-om.
• Ako ti treba manje grubih vlakana, gledaj teksturu hrane.
• Vlakna su ti potrebna, a manje grubih vlakana je privremena mjera.
• Juhe, pirei, guljeno voće, smoothieji i glatki namazi pomažu da vlakna ostanu u prehrani i u pogoršanjima bolesti.

Ako ti je ovaj tekst bio koristan, prijavi se na moj newsletter. Uz nove članke, u svakom odgovaram na jedno pitanje koje mi je stiglo od vas. A za kratke, praktične savjete iz svakodnevnog života s IBD-om, zaprati me na Instagramu @dr.andrearadic.

Andrea, specijalizantica gastroenterologije

Literatura

1. Bischoff SC i sur. ESPEN guideline on Clinical Nutrition in inflammatory bowel disease. Clin Nutr. 2023;42(3):352-379. doi:10.1016/j.clnu.2022.12.004

Ovaj tekst je edukativnog karaktera i ne zamjenjuje savjet liječnika.